PROFESORICA I MAMA

nedjelja, 11.03.2007.

Ivan Gundulić-DUBRAVKA

DUBRAVKA
Bilješka o piscu:
Ivan Gundulić (1589-1638) bio je član jedne od najstarijih i najuglednijih vlasteoskih obitelji u Dubrovniku. Školovao se isključivo u svom gradu, i to upravo kad su i u Dubrovniku počeli djelovati isusovci, borbeni nosioci ideja i katoličke obnove. Književnim radom Gundulić se bavio tijekom cijelog života. Nakon mladenačkih ljubavnih i melodrtamskih književnih ostvarenja, uzrelijim godinam priklonio se "ozbiljnijim" temama i problemima. Rezultat takve pjesnikove orijentacije su tri glavna Gundulićeva pjesnička djela: Dubravka(1628), Suze sina razmetnoga (1621) i Osman(1621-1638). Ta djela su u svojim vrstama (pastirska drama, refleksivna poema, ep) vrhunska ostvarenja u hrvatskoj književnosti a istovremeno su na razini suvremenih dostignuća u književnosti evropskog baroka.


Podatke pronašla u :Ivan Gundulić "Djela" (str.209)


Biješka o djelu:
U Dubravci je Gundulić, krenuvši putem domaće pastirske tradicije dao najljepši primjer rodoljubne alegorije u hrvatskioj renesansnoj književnosti. U skladu za zahtjevima i poetikom pastirske igre, a i u skladu s vlastitim sklonostima, Gundulić je nedostatke psihološke uvijetovanosti u obradi likova i dramske pokrenutosti u radnji nadoknadio pjesničkim nadahnućem u prikazu ugođđaja. To se u prvom redu odnosi na sugestivno intonirani doživljaj prirode i uvjerljivo individualiziranu pjesnikovu sreću što živi u slobodi.
Podatke pronašla u : I. Gundulić "Djela" (str. 209)

Stihovi u kojima se očituje pjesnikova ljubav prema domovini:

"O Dubravo, slavna svima
u uresu slobodnomu,
lijepa ti si mojijem očima,
draga ti si srcu momu.
U veseloj ovoj sjeni
od čestitih tvojih grana
provesti je milo meni
dio najdraži mojijeh dana.
Tim raspinam mreže moje,
I u zavjet vješam vrše
na zeleno dubje tvoje,
po kome blazi vjetri prše." (str.14)





Djelo je posebno jer na početku radnja drame počima predzor himnom danici zvijezdi, a završava himnom slobodi.


"Objavi, Danice, jasni zrak objavi;
čuj tihe vjetrice u ovoj Dubravi;
pršat su počeli po listju zelenu
zovući dan bijeli i zoru rumenu.
-------------------------------------------------" (str.9)


"O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kome sva blaga višnji nam bog je do,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu biti plata tvojoj čistoj ljepoti !" (str.66)



Dubravka - alegorija
Mjesto radnje, Dubrava prema povijesničarima književnosti, označava sam grad Dubrovnik, pastirica Dubravka simbol je dubrovačke slobode i vlasti, a njom se ženi Miljenko, alegorijsko obličje dubrovačkog plemstva. Grdan simboizira obogaćeni sloj dubrovačkih građđna koji se žele domoći dubrovačke vlasti ženidbom s plemkinjama.
(Dunja Fališevac , Ivan Gundulić , predgovor u knjizi Suze sina razmetnoga - Dubravka, Zagreb, 1993.)







Likovi u djelu:
Radimo
Skup pastira
Ribar
Miljenko
Ljubimir
Dubravka
Skup vila
Divjak satir
Gorštak satir
Zagorko
Ljubdrag
Jeljenjka satirica
Brštanko
Tratorko
Vuk satir
Pelinka
Stojana
Pastjerići mali, uvse pet
Glasnik
Skup satira
Redovnik







Uovom djelu većina motiva proizlazi iz čežnje za slobodom i Gundulićeve sve metafore su usporedba s slobodom i mirom. Većina baroknih pjesnika koristi se neobičnim metaforama kao npr.Giambattista Marino kače za sunce "krvnik što sjekirom svojih zraka sječe vrat sjenama") kod Gundulića nema takvih metafora.

Posebne Gundulićeve metafore:
"---------------------------------
Ali još, jaoh, I u svrsi
nemilosna mom životu
od kamena kažeš prsi,
kriješ rajsku tvu lipotu!" (str. 15)

"Slavicu u gori,
I ti otvori
žuber medeni
lijepe zeleni,
u glasu najviši
s nami bigliši,
hvaleći slave
zore gizdave." (str. 18)
"Olijepa o draga, o slatka, slobodo,
dar u kome sva blaga višnji nam Bog je do,
-----------------------------------------------------------------
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu biti plata tvojoj čistoj lijepoti." str. 62)



Općenito o baroku:


Barok je stil u graditeljstvu, slikarstvu, kiparstvu,
glazbi i književnosti. Kao stilsko razdoblje trajao je od kraja 16. do sredine 18. st. Izrazito je suprostavljen renesansi .Ponajprije se javio u Španjolskoj, kao pjesnički smjer kulteranizam. Stilsko mu je obilježje :krasnoriječivost, patetičnost, neusklđđenost sadržaja i izrata. Stil je u baroku figuralan, a najčešće su figure metafora, poredba, antiteza itd.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

">

MOJ HRVATSKI
zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatskim govorim
šapućem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve
Pajo Kanižaj

free image hosting

Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.

Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.

Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.

Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.

Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.

Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.

Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.

Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.

Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.

Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.

Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.

Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.

Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Andy Rooney

image hosting for myspace

Sve što treba znati o tome kako valja živjeti, što činiti i kakav biti, naučio sam u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja, nego se krila u pješčaniku dječjeg igrališta.
Evo što sam ondje naučio:
Sve podijeli s drugima.
Igraj pošteno.
Ne tuci ljude.
Svaku stvar vrati gdje si je našao.
Počisti za sobom.
Ne uzimaj što nije tvoje.
Kad nekog povrijediš, ispričaj se.
Peri ruke prije jela.
Pusti vodu u zahod.
Topli keksi i hladno mlijeko su zdravi.
Živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi - svaki dan od svega pomalo.
Svakog poslijepodneva odspavaj.
Kad izađeš u svijet, budi oprezan u prometu, drži se za ruke i ne udaljavaj od svog prijatelja.
Ne zaboravi da čudo postoji. Robert Fulghum