PROFESORICA I MAMA

nedjelja, 11.03.2007.

Dubravka

IVAN GUNDULIĆ





1. TEZA
BILJEŠKA O PISCU:
GUNDULIC, Ivan (Dzivo), (Dubrovnik,8.1.1589.-8.12.1638.). Skolovao se u Dubrovniku, gdje je imao dva vrsna ucenika: Kamila Camilli i Petra Palikucu. Gundulic je u toku svoga zivota po obicaju vrsio razlicite drzavne sluzbe. Stihove je poceo pisati u ranoj mladosti. Odgojen u katolickom protureformacijskom duhu pocetka XVII. st., ovaj nas veliki barokni pjesnik smatra te svoje mladenacke stihove " porodom od tmine ", tako da se od mnostva stihova i deset drama sacuvala samo Arijadna, Prozerpina ugrabljena te pjesma Ljubovnik sramezljiv i udlomak Dijane i Armide. Ta djela pisane su glatkim stihovima. Medutim, to je samo priprema za kasnije glavna djela: Suze sina razmetnoga (Venecija, 1622.), Dubravka(1628.) i Osman.
Suze sina razmetnoga je lirsko-refleksivni ep u tri " placa " (sagresenje, spoznanje, skrusenje).
Dubravka je napisana 1627., a prikazana godinu kasnije. To je pastirska igra u tri cina, svojom rodoljubnom i moralistickom tendencijom izlazi iz tradicionalnog okvira zabavne pastorale.
Gundulic se bavio mislju da prevede Tassov ep Oslobodeni Jeruzalem, ali su ga turski poraz 1621. kod Hocima u Poljskoj, pobuna u Carigradu i nasilna smrt sultana Osmana potakli da napise novo, izvorno djelo Osman.
Po svom stvaralačkom zamahu kao i po bogatstvu i bljestavosti izraza Gundulic je nas najveci pjesnik XVII. st.


2. TEZA

MJESTO RADNJE:
Radnja se odvija u Dobrovniku.

3. TEZA

VRIJEME RADNJE:
Radnja se odvija 1628. godine na dan sv.
Vlaha.

4. TEZA

SADRŽAJ:
Svake godine, u okolici Dubrovnika, na dan sv. Vlaha slavi se praznik, koji je vezan uz neke narodne tradicije. Tog se dana plese, svira i vlada opce veselje.
Na dan sv. Vlaha vrsi se i vjeridba izmedu najljepseg pastira i pastirice. Ove godine taj par su predstavljali Miljenko i Dubravka. Medutim ruzni i bogat Grdan potplacuje ljude te oni njemu daju Dubravku. Ali kad se u crkvi vrsio obred, cijela crkva se potresla, a na vratima je stajao Miljenko.
To je svecenik shvatio kao opomenu od boga, te on uz odobravanje naroda vjenca Miljenka i Dubravku.






5. TEZA

IDEJA:
Ovim dijelom pisac podrzava narod koji svim srcem zeli sacuvati svoju tako dragu i voljenu slobodu i kritizira bogato gradanstvo (Grdan) koji bi u teznji za bogatstvom sve prodao, pa cak i slobodu.

6. TEZA

ANALIZA DIJELA
Kod Gunduliceve Dubravke najbolje se ocituje snaga refleksije, razmisljanja, koja u svakom slucaju dovodi i do odredene tendencije, unaprijed vec smisljene, tendencije kao smisljene poruke svom vremenu i svojim suvremenicima.
Dubravka (1628.) je dijelo koje vec na prvi pogled ima vrlo mnogo dodirnih tocaka s vec tradicionalnom, veselom pastirskom igrom. U tom dijelu Gundulic stvara fabulu u kojoj se u sredistu radnje nalazi sudbina dvoje mladih ljudi. Smjestajuci dogadaj u Dubravu, pjesnik uvodi u nju vec standardna pastoralna lica, pastire i pastirice, te mitoloske likove satira, ali i likove koji prikazuju neke realne osobine tog vremena: izbjeglog ribara iz Dalmacije i iskvarenog predstavnika dubrovackog gradanskog drustva-Grdana.
Ta pastirska drama ima sve elemente alegorijsko-pastirske igre sa sretnim zavrsetkom. Gundulic citavu radnju osniva na starom dubrovackom obicaju, da se na dan sv. Vlaha, zastitnika Dubrovnika, vjencaju najljepsi momak i djevojka (Dubravka i Miljenko). No Grdan, bogat ali pokvaren gradanin, zeli tu svadbu sprijeciti i sam se ozeniti Dubravkom. U tim njegovim nastojanjima " sprijecava " ga bog, koji na samom vjencanju cini cuda u svom hramu i Miljenko i Dubravka se nadu u zagrljaju te se sretno vjencaju.
Medutim Dubravka ima mnogo dublje znacenje od obicne vesele igre s pjevanjem. Alegorijski shvaceno Dubravka je simbol aristokratske dubrovacke slobode, a Grdan, predstavnik bogatog dubrovackog gradanstva koji u teznji za ugodnim zivotom i bogatstvom prijeti slomom toj slobodi. Dakle Dubravka je u stvari analiza tadasnjeg stanja u dubrovackom drustvu.

7. TEZA

HIMNA DUBROVAČKOJ SLOBODI:
O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
Dare, u kom sva blaga visnji nam Bog je do,
Uzroce istim od nase sve slave,
Uresu jedini od ove Dubrave,
Sva srebra, sva zlata, svi ljudski zivoti
Ne mogu bit plata tvoj cistoj ljepoti!

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

">

MOJ HRVATSKI
zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatskim govorim
šapućem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve
Pajo Kanižaj

free image hosting

Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.

Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.

Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.

Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.

Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.

Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.

Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.

Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.

Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.

Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.

Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.

Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.

Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Andy Rooney

image hosting for myspace

Sve što treba znati o tome kako valja živjeti, što činiti i kakav biti, naučio sam u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja, nego se krila u pješčaniku dječjeg igrališta.
Evo što sam ondje naučio:
Sve podijeli s drugima.
Igraj pošteno.
Ne tuci ljude.
Svaku stvar vrati gdje si je našao.
Počisti za sobom.
Ne uzimaj što nije tvoje.
Kad nekog povrijediš, ispričaj se.
Peri ruke prije jela.
Pusti vodu u zahod.
Topli keksi i hladno mlijeko su zdravi.
Živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi - svaki dan od svega pomalo.
Svakog poslijepodneva odspavaj.
Kad izađeš u svijet, budi oprezan u prometu, drži se za ruke i ne udaljavaj od svog prijatelja.
Ne zaboravi da čudo postoji. Robert Fulghum